(preuzeto iz Glasa Istre)

Piramidalni sustav napredovanja, programski ugovori, upisnine i ostale sporne točke zbog kojih je krajem prošle godine ustala čitava akademska zajednica, a brojni profesori zaprijetili štrajkom, ostat će i dalje u prijedlozima paketa zakona o visokom obrazovanju, znanosti i sveučilištu. Njih su, doduše u izmijenjenom i blažem obliku, prihvatila prosudbena povjerenstva za izradu nacrta, a čije je članove, podsjetimo, izabrao sam ministar Radovan Fuchs.

Upravo se o tome žustro raspravljalo na tribini koja je na inicijativu studentskog plenuma i profesora okupljenih u Akademsku solidarnost održana na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli. Profesori i studenti tražili su da se rad na ovim zakonima ne skriva od javnosti te pozvali rektora Roberta Matijašića i prorektoricu za nastavu Đeni Dekleva-Radaković da kao članovi prosudbenih povjerenstva izlože pripremu ovih nacrta.

Programski ugovori

- Slažem se da je prva javna rasprava trajala prekratko i da su zakoni izazvali brojne kritike, zbog čega je pristiglo nekoliko tisuća primjedaba. Na osnovu njih povjerenstva su davala prijedloge za izmjene zakona. Rektori koji su sudjelovali u radu povjerenstva traže autonomiju sveučilišta u sastavu sveučilišnog vijeća kao i u izboru rektora. Upozorili smo na problem preoblikovanja sveučilišta u integrirana, a što je pulsko već učinilo, te da u tom procesu ne smije doći do privatizacije sastavnica sveučilišta, naveo je Matijašić.

Rektor i prorektorica iznijeli su još uvijek privremene zaključke triju povjerenstava na temelju kojih će Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta izraditi nacrte prijedloga zakona, a zatim ga po drugi put staviti na javnu raspravu.

Kako sada stvari stoje, studenti će se na javna visoka učilišta upisivati besplatno i nastavljati studirati bez plaćanja, ali samo ako tijekom godine prikupe 60 ECTS bodova. Za svaki ECTS bod manje, student će pri upisu plaćati 53,83 kune.

- Ako sakupi manje od 36 bodova, što je definirano kao minimalni kriterij uspješnosti, student bi snosio troškove pune upisnine, a ona ne smije biti veća od 60 posto prosječne plaće, što u ovom trenutku iznosi 3.230 kuna, rekla je Dekleva-Radaković.

Većina članova povjerenstva prihvatila je piramidalni sustav napredovanja, s time da su tražili da se ovaj prijedlog Ministarstva uvede kao zakonsko načelo koje bi svako sveučilište prilagodilo svojim potrebama. Ili, kako je slikovito objasnila Dekleva-Radaković, “umjesto egipatskih piramida oštrih rubova imali bismo stepenaste južnoameričke”.

Delegati plenuma i profesori negodovali su zbog brojnih zaključaka povjerenstva. Profesor Igor Duda postavio je pitanje koliko je pulsko sveučilište spremno na financiranje putem programskih ugovora, posebice u svjetlu podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje da je ekonomista i povjesničara u Puli previše.

- Uskoro nam predstoji evaluacija sveučilišta te nam se može dogoditi da, poput bolnice, i pulsko sveučilište bude treće kategorije. Programski ugovori dovest će do komercijalizacije obrazovanja bude li se uspješnost studija direktno povezivala s potrebama na tržištu rada, upozorio je Duda.

Osvrnuvši se na piramidalni sustav, profesor Maurizio Levak rekao je da je limitiranje broja redovitih profesora krajnje demotivirajuće za novake i asistente te dovodi u pitanje opstojnost visokog obrazovanja.

Plaćanje napredovanja

- Sama činjenica da nekome ograničavamo napredak zato što netko drugi još nije išao u mirovinu nema smisla. Zašto ovaj prijedlog nije odbačen, umjesto da ga se ublažava? Samo čekam da i nama Ministarstvo uvede neki oblik plaćanja napredovanja, istaknuo je Levak, čije je izlaganje izmamilo pljesak.

Što se tiče sastava Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, povjerenstvo je tražilo da se iz nacrta zakona izbaci prijedlog po kojem bi predsjednik Vlade bio ujedno predsjednik ovog vijeća, a ministri njegovi potpredsjednici. Međutim, i dalje bi brojne članove birao Sabor što su okupljeni studenti i profesori ocijenili opasnim uplitanjem politike u visoko obrazovanje.

- Zašto se uopće donose ovakvi zakoni koji su izazvali toliki revolt akademske zajednice!? Nas brine što će biti s humanističkim znanostima i onim studijima koji ne mogu biti kompetitivni na tržištu. Jeste li uopće raspravljali o potpuno javnom financiranju obrazovanja? Istraživanja pokazuju da su studenti slabijeg imovnog stanja manje uspješni u ispunjavanju svojih obaveza jer u pravilu rade. Time se ponovno uvodi sustav u kojem se kažnjavaju siromašni, a bogati si mogu priuštiti da budu lijeni, upozorili su studenti.

Iz onoga što se moglo zaključiti iz rasprave, mnogo je nedoumica i među samim članovima povjerenstava. Rektor i prorektorica na samom su početku rekli da na neka pitanja ne znaju odgovore jer povjerenstva još nisu uskladila svoje zahtjeve. Također, nitko ne jamči da će primjedbe biti ugrađene u nove nacrte zakona. Naime, uloga povjerenstva je samo konzultativne naravi i u konačnici nije obvezujuća za resorno ministarstvo.

Matijašić: U Danskoj bi sveučilište dobilo sedam puta više

Iako je to jedan od najkritiziranijih prijedloga zakona, povjerenstva su pozitivno ocijenila tzv. programske ugovore, po kojima bi sveučilišta dobivala 80 posto sredstava za održavanje hladnog pogona, dok bi se za ostalih 20 posto morala izboriti pregovorima svake tri godine.

- Programski ugovori imaju svoju dobru stranu, a to je da tjeraju sveučilišta da donesu strategiju razvoja, koju pulsko sveučilište upravo priprema. Ovih 20 posto sredstava sveučilišta mogu dobiti na osnovu kvalitete razvojnih programa i kapitalnih investicija. Naravno, kad je riječ o financiranju pitanje je uvijek jako osjetljivo. Podsjećam da sada našem sveučilištu resorno ministarstvo ne plaća ni 20 posto materijalnih troškova, rekao je rektor Robert Matijašić. Po prijedlogu povjerenstva primjena programskih ugovora ne bi započela prije 2013. godine.

Dodaje da su rektorima prikazana pozitivna iskustva nekih europskih sveučilišta koja koriste programske ugovore. Međutim, isto tako je primijetio da države EU-a izdvajaju mnogo više novca za visoko obrazovanje od Hrvatske (koja izdvaja svega 0,97 posto iz BDP-a). Naveo je primjer Danske, gdje sveučilište veličine slične pulskom dobiva pet do sedam puta više novca iz državne blagajne. (Piše Maša JERIN)